Jedinstveni identifikator računa (JIR)
Jedinstveni identifikator računa (JIR) PREMA ZAKONU
Jedinstveni identifikator računa je alfanumerički zapis kojeg programski generira Porezna uprava, iz određenog seta podataka dostavljenih elementa računa, za koji se koristi kratica – JIR.
Članak 2. stavak 1. točka 17. Zakona o fiskalizaciji
DetaljnIJE O JedinstvenOM identifikatorU računa (JIR)
JIR (Jedinstveni identifikator računa) je jedinstvena oznaka koju Porezna uprava dodjeljuje svakom fiskaliziranom računu nakon što zaprimi sve potrebne elemente računa putem uspostavljene elektroničke veze. JIR služi kao potvrda da je račun ispravno fiskaliziran i uredno zaprimljen u sustav Porezne uprave.
Kako se generira JIR?
JIR se izračunava primjenom metode UUID (universally unique identifier), što znači da je svaka oznaka jedinstvena i neponovljiva.
Struktura JIR-a:
- sastoji se od 32 znaka (brojevi 0–9 i slova a–f),
- znakovi su grupirani i odvojeni povlakama (-) u formatu 8-4-4-4-12, npr.: f47ac10b-58cc-4372-a567-0e02b2c3d479
Postupak dodjele JIR-a
Obveznik fiskalizacije prilikom izdavanja računa za promet u gotovini elektronički potpisuje elemente računa i šalje ih Poreznoj upravi. Porezna uprava zatim provjerava jesu li svi propisani podaci dostavljeni i je li račun potpisan valjanim digitalnim certifikatom. Ako su svi uvjeti ispunjeni, Porezna uprava generira JIR i vraća ga obvezniku kao potvrdu uredne fiskalizacije.
Ako bilo koji uvjet nije ispunjen (npr. neispravan potpis ili nedostaje obvezni podatak), sustav odbija fiskalizaciju i obvezniku se vraća poruka o odbijanju određivanja JIR-a.
Dodijeljeni JIR mora biti ispisan na svakom fiskaliziranom računu, uz zaštitni kod izdavatelja (ZKI) i druge propisane podatke, vidljiv na računu koji se ispisuje putem elektroničkog naplatnog uređaja.
Time se kupcu omogućuje provjera ispravnosti računa – npr. putem QR koda koji sadrži JIR i ostale potrebne informacije.
Zaštitni kod izdavatelja (ZKI)
Zaštitni kod izdavatelja (ZKI) PREMA ZAKONU
Zaštitni kod izdavatelja obveznika fiskalizacije računa je alfanumerički zapis kojim se potvrđuje veza između obveznika fiskalizacije računa i izdanog računa za koji se koristi kratica ZKI.
Članak 2. stavak 1. točka 35 Zakona o fiskalizaciji
DetaljnIJE O Zaštitnom kodu izdavatelja (ZKI)
Zaštitni kod izdavatelja računa (ZKI) je obvezni element svakog fiskaliziranog računa i koristi se kao dokaz o autentičnosti i jedinstvenosti računa. Osnovna svrha je osigurati da račun potječe od određenog obveznika fiskalizacije i da nije naknadno mijenjan.
Kada se koristi ZKI?
U poreznom nadzoru, kao dokaz da je obveznik fiskalizacije zaista izdao taj račun. Ako račun nema JIR (npr. zbog tehničkih poteškoća), ZKI služi građanima i Poreznoj upravi za provjeru ispravnosti i valjanosti računa.
Kako se generira ZKI?
ZKI se izračunava iz kombinacije podataka koji osiguravaju jedinstvenost i autentičnost računa: OIB obveznika fiskalizacije, datum i vrijeme izdavanja računa, brojčana oznaka računa, oznaka poslovnog prostora, oznaka naplatnog uređaja te ukupni iznos računa.
Struktura ZKI-a:
- 32 znaka u heksadecimalnom formatu (npr.: 4f2a6b3d2c7e9f1a3b4c5d6e7f8a9b0c)
ZKI je sigurnosni mehanizam fiskalizacije koji osigurava autentičnost računa, omogućuje provjeru i bez JIR-a te štiti i obveznika i kupca od zlouporaba.
Upravo zato ZKI mora biti jasno ispisan na svakom fiskaliziranom računu koji se izdaje putem elektroničkog naplatnog uređaja.
ZKI (Zaštitni kod izdavatelja) generira se lokalno na naplatnom uređaju, u trenutku izdavanja računa, i predstavlja dokaz da račun potječe od ovlaštenog obveznika fiskalizacije.
Generira se na temelju podataka kao što su OIB, datum, broj računa i iznos, uz elektronički potpis.
ZKI se ispisuje na svakom računu, bez obzira na to je li račun uspješno poslan Poreznoj upravi ili nije.
JIR (Jedinstveni identifikator računa) generira Porezna uprava nakon što zaprimi sve obvezne podatke o računu putem elektroničke veze.
On služi kao službena potvrda da je račun uspješno fiskaliziran.
Ako je račun poslan i prihvaćen, obveznik od Porezne uprave prima JIR koji se zatim ispisuje na računu uz ZKI.
Ako nije moguće dobiti JIR (npr. nema interneta), račun se izdaje samo sa ZKI-jem, a fiskalizacija se mora pokušati ponoviti kasnije.
QR KOD
QR KOD PREMA ZAKONU
QR kod je dvodimenzionalni kod koji sadrži zapis određenog seta podataka propisanih odredbama ovoga Zakona.
Članak 2. stavak 1. točka 28. Zakona o fiskalizaciji
DetaljnIJE O QR KODU
QR kod je dvodimenzionalni kod koji sadrži zapis osnovnih podataka o fiskaliziranom računu i koristi se kao obvezni element na računu za potrebe provjere od strane građana. Obveznik fiskalizacije ga ispisuje na računu, najčešće u donjem dijelu.
QR kod mora sadržavati najmanje sljedeće:
- URL adresu za provjeru računa (web-stranica Porezne uprave),
- JIR ili ZKI (ovisno o dostupnosti),
- datum i vrijeme izdavanja računa,
- ukupni iznos računa.
Pri određivanju QR koda koristi se QR kod model 1 ili model 2 najmanje moguće inačice. QR kod mora biti minimalno veličine 2×2 cm pri čemu prazan prostor sa svih strana QR koda mora biti minimalno 2 mm. QR kod mora imati minimalno »L« (ECC level) razinu korekciju greške. Mora biti usklađen sa standardom ISO/IEC 15415.
QR kod ne smije sadržavati sliku ni logo. Njegova svrha je isključivo funkcionalna, a to je omogućiti korisniku da putem skeniranja jednostavno provjeri ispravnost računa na službenoj stranici Porezne uprave.
Identifikator poreznog obveznika
IDENTIFIKATOR POREZNOG OBVEZNIKA PREMA ZAKONU
Identifikator poreznog obveznika u razmjeni eRačuna je OIB ili bilo koji identifikator u skladu s EU normom.
Članak 2. stavak 1. točka 13. Zakona o fiskalizaciji
DetaljnIJE O iDENTIFIKATORu POREZNOG OBVEZNIKA
U hrvatskom sustavu fiskalizacije, jedinstveni identifikator poreznog obveznika je Osobni identifikacijski broj (OIB) – jedanaesteroznamenkasta numerička oznaka koju dodjeljuje Porezna uprava.
OIB je nepromjenjiv, jedinstven i obvezno se pojavljuje u svim poreznim, računovodstvenim i fiskalnim transakcijama. Na svakom računu služi kao osnovni element za izračun Zaštitnog koda izdavatelja (ZKI) te za vezu između računa i njegovog izdavatelja u bazi Porezne uprave.
Pri registraciji u sustav fiskalizacije, poduzetnik upotrebljava svoj OIB kako bi preuzeo kvalificirani digitalni certifikat potreban za potpisivanje fiskalnih XML-poruka.
U modelu Fiskalizacije 2.0, OIB dobiva proširenu ulogu tako što se upisuje se u Adresar metapodatkovnih servisa (AMS), čime postaje polazišna točka za automatsko pronalaženje elektroničke adrese primatelja eRačuna, a Poreznoj upravi omogućuje provjeru podataka unutar eIzvještavanja.
Tako OIB ostaje temelj cjelovitog nadzora prometa, od fiskalizacije gotovinskih računa do razmjene i naplate eRačuna u B2B i B2G segmentu.
Lista identifikatora poreznih obveznika
Lista identifikatora poreznih obveznika PREMA ZAKONU
Lista identifikatora poreznih obveznika je lista kojoj se pristupa putem poveznice na Javnom portalu Porezne uprave, a sadrži podatke o primateljima eRačuna dostavljene web servisom putem metapodatkovnog servisa kako bi obveznici mogli razmijeniti eRačun.
Članak 2. stavak 1. točka 18. Zakona o fiskalizaciji
DetaljnIJE O ListI identifikatora poreznih obveznika
Lista identifikatora poreznih obveznika javni je popis koji Porezna uprava vodi isključivo na temelju dobrovoljne prijave poduzetnika.
Ako se odlučite upisati, putem vlastitog metapodatkovnog servisa (MPS-a) šaljete skup minimalnih podataka: OIB, naziv i adresu primatelja eRačuna, njegov identifikator, naziv te identifikator svojeg informacijskog posrednika te naziv, adresu i kontakt poslovne jedinice. Ti se podaci zatim objavljuju na listi kako bi vas drugi izdavatelji lakše pronašli i ispravno adresirali eRačune.
Neprijavljeni obveznici i dalje moraju imati tehnički aktivnu adresu u Adresaru metapodatkovnih servisa (AMS-u). Razlika je samo u tome što njihovi podaci neće biti javno vidljivi, nego će ih drugi sustavi dohvaćati isključivo tehničkim upisom.
